Najnovije objave s Facebooka

Od ekološke države do naftnih snova

Zagađenje mora ne poznaje granice, pa kada govorimo o istraživanju nafte i plina u podmorju, potrebno je pogledati i što rade susjedne države. Crna Gora je, slično kao i Hrvatska, krenula u naftnu avanturu sa snovima vladajućih o lako dostupnom „blagu“. Slično kao i Hrvatska, obrnuli su proceduru pa su prvo raspisali natječaj za koncesije, a tek potom se krenuli baviti procjenom utjecaja na okoliš. U koncesije se planira ponuditi cijelo crnogorsko podmorje podijeljeno na 26 blokova od po 300 km2, a uskoro se očekuju rezultati prvog natječaja na kojem je ponuđeno 13 blokova s površinom od četiri tisuće km2 i trajanjem koncesijskih ugovora za proizvodnju od 30 godina i istraživanjem u trajanju od dvije godine. Dok je u Hrvatskoj koncesijsko polje udaljeno deset kilometara od obale ili šest od otoka, u Crnoj je Gori ta udaljenost još manja, ponuđeni su blokovi koji se nalaze na jedva tri kilometra od obale.

Nataša Kovačević, programska koordinatorica za okoliš iz podgoričke okolišne udruge Green Home, objašnjava za H-Alter kako se odvija proces dovođenja naftnih korporacija u crnogorski dio zajedničkog nam Jadrana.

I u Crnoj Gori je namjera Vlade ponoviti proceduru na hrvatski način, prvo provesti natječaj za koncesije, a tek potom raspravu o Već u  fazi istraživanja nalazišta plina i nafte u podmorju, koja se provode seizmičkim zvučnim topovima koji aktiviraju eksplozije ispod vode jačine i do 240 decibela, najveće posljedice pretrpit će ribarstvo Strateškoj studiji procjene utjecaja na okoliš. Kako komentirate ovaj poredak koji su u Hrvatskoj kritizirale brojne okolišne udruge, ali i stručnjaci sa znanstvenih instituta?

Činjenica da je Vlada Crne Gore otvorila poziv za iskazivanje interesa za koncesije bez finaliziranog postupka strateške procjene utjecaja na okoliš i javne rasprave, govori o grubom zanemarivanju i kršenju suštinske primjene Zakona o strateškoj procjeni utjecaja. Za jednu ovako rizičnu investiciju u državi koja se prema Forbes listi nalazi na prvoj poziciji poželjne primorske turističke destinacije u 2015., nedopustivo je da se na ovakav način degradira desetljećima izgrađivani razvojni pravac i cijeli društveni sustav jedne male zemlje koja izuzetno ovisi od prirodnih resursa kojima raspolaže.

Proces izrade Studije o strateškoj procjeni utjecaja u ovim okolnostima je obesmišljen prethodno određenom kartom blokovske raspodjele, čime je unaprijed odlučena ključna dilema o tome koji dio Jadrana je eventualno prihvatljivo staviti na tender za takvo rizično istraživanje, koja udaljenost od obale i osjetljivih područja se mora ispoštivati, kakve razvojne alternative se nalaze ispred Crne Gore i slično. Potpuno proizvoljno i bez otvorenog javnog dijaloga ulazi se u projekt uništavanja okoliša, turizma i ribarstva kao najvažnijih privrednih grana u zemlji. Prema do sada ponuđenim dokumentima istraživanja su predviđena na svega tri kilometra od obale, što podrazumijeva da će naftne platforme biti vidljive s obale gotovo svih naših primorskih gradova.

Za obalno područje se tek treba raditi prostorni plan posebne namjene koji će definirati koja zaštićena područja s ekološkom mrežom bi trebala To što su zabilježeni brojni slučajevi izlijevanja nafte i drugih akcidentnih situacija povezanih s eksploatacijom nafte, doknaša Vlada tvrdi da nema rizika u slučaju istraživanja i eksploatacije crnogorskog podmorja, dovoljno govori o neozbiljnosti da se na pravi način sagledaju svi rizici i opasnosti koji prate ovako zahtjevne projektebiti izuzeta, tako da bi svi veći investicijski planovi u obalnom dijelu morali biti privremeno obustavljeni, pri čemu je najmanje bilo potrebno javno raspraviti uvođenje moratorijuma za osjetljive zone.

Pored ovakvih propusta učinjenih na nacionalnom nivou teško da susjedne zemlje mogu očekivati da će se ispoštivati obaveze koje se odnose na informiranje i konzultiranje javnosti o prekograničnim utjecajima, što je pitanje koje ćemo vrlo brzo postaviti i dignuti na međunarodni nivo.

Tko vodi cijeli proces? Je li u planu osnivanje posebne agencije kao u Hrvatskoj?

Cijeli proces vodi Ministarstvo ekonomije, koje nitko ne kontrolira kada, na koji način, pod kojim uvjetima i što stavlja na tender. Također se planira osnivanje Agencije za ugljikovodike, što ne znači previše u našim uvjetima jer u Crnoj Gori jednostavno ne postoje kapaciteti i kadar obučen i iskusan u organiziranju, kontroli i zaštiti od rizika curenja nafte i plina. Domaći Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljikovodika kao sporadično prenesene odredbe Direktive o sigurnosti offshore naftnih i plinskih operacija ne pokrivaju sve praznine u režimu sigurnosti, posebno kada je riječ o istraživanju i naftnim bušotinama u osjetljivim područjima bilo da je riječ o socijalnim, ekonomskim ili kategorijama okoliša.

Kakva je opremljenost Crne Gore za slučajeve nekih katastrofa na moru? Posjeduje li država brodove za skupljanje nafte i sličnu opremu?

U Crnoj Gori ne postoji organizirano tijelo uprave opremljeno za slučaj katastrofa na moru niti specijalizirana plovila za skupljanje nafte.

Ono što najviše zabrinjava su velike količine zamuljenog opasnog i čak radioaktivnog otpada koji nastaje u procesu bušenja, a koji je potvrđen u samom nacrtu Studije o strateškoj procjeni utjecaja, za koji Crna Gora nema odlagalište. Na koji način će se ovaj otpad prikupljati, transportirati, U Crnoj Gori ne postoji organizirano tijelo uprave opremljeno za slučaj katastrofa na moru niti specijalizirana plovila za skupljanje naftepitanje je na koje naša Vlada trenutno nema smislen odgovor.

Koje se kompanije spominju kao zainteresirane za koncesije?

Na tender su prijavljene tvrtke koje su dobile koncesije u Hrvatskoj, Marathon Oil, OMV, Mediterranean Oil and Gas i ENI. Spominju se još Novatek iz Rusije i Energean Oil & Gas iz Grčke.

Jedini oslonac koji građani imaju je tvrdnja nadležnih državnih institucija da kompanije koje rade istraživanja i eksploataciju posluju na visoko standardiziranom nivou. Međutim, to što su s jedne strane zabilježeni brojni slučajevi izlijevanja nafte i drugih akcidentnih situacija povezanih s eksploatacijom nafte, dok s druge strane naša Vlada tvrdi da nema rizika u slučaju istraživanja i eksploatacije crnogorskog podmorja, dovoljno govori o neozbiljnosti da se na pravi način sagledaju svi rizici i opasnosti koji prate ovako zahtjevne projekte. Samo obećanja da će ove kompanije poštovati najveće standarde su neozbiljni i nedovoljni da bismo osigurali jedan od naših najdragocjenijih resursa.

Kakav je stav javnosti i stručnjaka u Crnoj Gori? Postoji li otpor?

Otpor javnosti može se čuti samo iz onih društvenih struktura i struke koja razumije ili pokušava razumjeti problematiku istraživanja nafte koje se Cijeli proces vodi Ministarstvo ekonomije, koje nitko ne kontrolira kada, na koji način, pod kojim uvjetima i što stavlja na tendersamo po sebi čini bezazleno, ali je daleko od toga. Najveće posljedice će pretrpiti ribarstvo već u samoj fazi istraživanja nalazišta plina i nafte u podmorju, koja se provode seizmičkim zvučnim topovima koji aktiviraju eksplozije ispod vode jačine i do 240 decibela, te izazivaju teška oštećenja morskih organizma i dovode do drastičnih migracija ili pomora ribe. Samo jedan zvučni val dostiže širinu djelovanja u obimu od 60 kilometara, tako da morski sisavci, ribe i druge vrste unutar ovog pojasa, a najbliže izvoru, uginu od oštećenja senzora za vid i orijentaciju, pucanja organa i slično, dok mlađ biva trajno uništena.

Ovi su planovi u suprotnosti s idejom Crne Gore kao „ekološke države“. Što to znači u praksi? Ima li ikakvog utemeljenja u tom nazivu?

Crna Gora je u prvom članu svog Ustava proglašena ekološkom državom, što jasno govori o njenom državnom razvojnom opredjeljenu a što je inkorprirano manje ili više u svim strateškim i razvojnim dokumentima. Ovaj razvojni koncept je zasnovan na prirodnim resursima kojima Crna Gora obiluje i pored velikih problema u okolišu on do danas nije bio preispitivan. Projekt istraživanja nafte i plina iz podmorja stavlja Crnu Goru  Susjedne zemlje teško da mogu očekivati da će se ispoštivati obaveze koje se odnose na informiranje i konzultiranje javnosti o prekograničnim utjecajima pred ozbiljan ispit da sruši jednu veliku ideju radi brze zarade proizvedene iz neobnovljivih energetskih izvora i kratkoročnih interesa jedne uske lobističke grupe koja po svemu sudeći srlja i vodi našu zemlju u propast.

Kako općenito ocjenjujete praksu zaštite Jadrana u Crnoj Gori?

Nismo zadovoljni načinom kojim se generalno štite morski resursi. U Crnoj Gori još uvijek ne postoji ni jedno morsko zaštićeno područje, dok je pritisak na obalno područje u posljednjih deset godina značajno porastao. Morski resursi izloženi su raznim pritiscima i zagađenju od netretiranih komunalnih otpadnih voda, otpada, luka, marina i brodogradilišta koji po pravilu nisu dovoljno opremljeni za upravljanje utjecajima na okoliš i prihvat otpada s plovila. Nepostojanje integralnog upravljanja morskim resursima i neprimjenjivanje instrumenata kao što je prostorno planiranje mora, trenutno umanjuju mogućnosti da se na pravi način iskoristi potencijal za plavi rast i da ovaj segment crnogorskih prirodnih resursa značajno doprinese efikasnoj i održivoj ekonomiji.

 Planirate li suradnju s hrvatskim ili talijanskim udrugama na pitanju Jadrana s obzirom da se slični procesi odvijaju u svim navedenim državama?

Već smo ostvarili suradnju i radimo na razmjeni informacija s nekoliko organizacija u regiji kao što su Pokret pet zvjezdica i WWF Italija, Zelena Akcija, WWF Adria, Clean Adriatic Sea Alliance i drugim organizacijama iz Crne Gore, Italije, Hrvatske, Slovenije, BiH, Albanije i Grčke, a s nekima od njih na proljeće planiramo zajednički prosvjed.